Razmišljajući koga odabrati za ovogodišnje izdanje Božićnog interviewa, a istovremeno provodeći dane i noći u novom prostoru na Poljudu – jedno ime se nametnulo samo od sebe!

 

Toni Zlodre - legenda Marula, svojevremeno jedan od boljih penjača ST scene, nezaobilazni član Poskoka, vođa Trliša i šef gradilišta na Poljudu - ponudia nam je priliku da se u svojim interviewima vratimo nazad istinskim težacima koji nisu često na naslovnicama iako su itekako doprinjeli razvoju penjačke scene i prvi su kad triba zasukat rukave.

 

Toni je redakciju obradova pristankom na razgovor ali ju je vrlo skoro bacia u probleme nakon što smo skužili da se malo ćega sića šta je starije od godine-dvi.  U uvjetima koji su doveli u pitanje cili interview redakcija je stisla ka nikad do sada i odradila posal do kraja jer smo zaključili da ovo nije više pitanje interviewa nego borbe sa uznapredovalom senilnošću koja prijeti da našeg Tonija i sve njegove zgode vrlo skoro baci u potpuni zaborav!

 

Kako mu je Matan uvalia kajlu, koji je prvi boulder izgradia, zašto se Purkova daska ne zaboravlja, odakle je donia prva Lapis hvatišta u grad, di mu se trenutno nalaze košnice, kako se odvijala drama u Domžalskom, kojom je taktikom popea Funky, zašto nikad neće popet Fuziju, ko je bolji – on ili Lacan i još puno toga doznajte u nastavku...

 

_____________________________________________________________________________

Ime i prezime: Toni Zlodre

Nadimak: kako kome Zloki,Paprika

Godina rođenja: 1979.

Visina, težina, broj noge: 192cm, trenutno oko 100kg i više , nepitaj me za nogu

Zanimanje: auto limar

Bračni staž: uuuuuu previše - 9 godina!

Broj dice: 2

Penje od: Od kad i ti (op.a 1996.)

Najbolji sportski usponi: Funky shit (7c+), Marulianus (7c/c+), Freak power (7c)

Najteži boulderi: A šta ja znan, 7B nemam pojma kako se zovu.

Najteži dugi smjer: 7a

Broj zabušenih smjerova: To ćes ti znat (op.a.priko 40 komada)

3 najdraža penjališta oko kuće: Marjan, Majka Greda i Paklenica

3 najdraža svjetska penjališta: Mišja peč, Meschia, Maltatal

Sloper ili polica: Između nešto, aj ipak sloper.

Odakova ili Poljud: Tepih centar

Hiliti ili Bosh: Hilti

Dizelaš ili benzinac: dizelaš - teška su vrimena!

Dinamika ili statika: Dinamika ali samo di se ja mogu pružit.

Bok ili frontala: frontala

Sharma ili Ondra: Sharma

Slaven ili Viktor: Uuuu nemogu se odlučit, dalje!

ŽBL ili PH: ŽBL

Imbusi ili Poskoci: Sad su u modi Trliši

Tajanstveni prč ili Did Marul: oba

Masline ili jematva: jematva

Spit na lipilo ili ekspanzivni: Dalo bi ze razglabat ekspanzivni je jednostavniji, pa mu dajen prednost!

Gri gri ili kruška: gri

Najdraži iće i piće: Samo da nije juva, a od pića pivo!

Najdraži film i glazba: Filmove baš i ne pratin, a od glazbe preferiran rokiju!

Životni moto: Red ,rad i disciplina.
________________________________________________________________________________

Marulova legendo opiši nam svoje prve korake u svit vertikale?

Upisa sa planinarsku školu u Mosora i u školi san upozna Čiku,Liju i Filu (op.a. Petar Filipović, član klana sa Trstenika, kasnije poznat kao Adaggio Man). Skupa smo bili na izletu u Paklenici i tad nam  je  bila ideja upisat alpinističku školu. Nismo je mogli dočekat pa smo išli na Marjan promatrat ekipu kako penje i polako ih počeli pilat da nam daju da se okušamo u smjeru šta nam je i pošlo za rukom. Ostalo je povijest!

 

 

Je li istina da si dugo, čak par godina, čeka  na svoje prve penje jer u Trstu nikad nije bilo za uzet broj 52?

Nemoj tako, radilo se o broju 46.

 

 

 

Skužaj zmaju!

Ma prvo san skuplja lovu za prve penje, pa onda čeka kad će neko od starijih ić u Trst po opremu i napokon naša ja kandidata Ivicu Matkovića. E sad ja ti dam Matanu pare i naručin mu penje broj 46 i napokon eto ti Matana za par dana iz Trsta i donese mi broj penja 36! Toliko san in se veselia, a on mi donese 36!

 

Buahahaha ludilo!

Nije bilo druge nego ić s nekim u Trst i zaminit penje. Koja muka.

 

Kruže glasine da su prve La Sportive Zephyr skoro bile gore od patika u kojima si do tada penja?

Ništa nije gore od patika mada su Zephyrke bile penje za veliku stinu – udobne, pa je ispod gume bia karton od 5mm i  pod nogon nisi ništa osjeća na kakvom si nožištu.

 

Do koje težine si penja u patikama?

Znam da sam postavlja Anju - 6a+.

 

Može li kratki osvrt na penjačku scenu sa kraja 90-tih za koju se priča da je bila jedna od jačih postava ST scene u povijesti?

Tako pričaju...ko san ja da in kontrajen. Je , je bila je dobra ekipa!

 

Poznat si ka jedan od vodećih Marulovih težaka! Već od rane mladosti si simpatizira kacavidu, kombinirke i gedor. Moš li nam opisat kako je izgledala tvoja prva sobna daska koja je jedno vrime bila vodeći trening centar u Velom Varošu? Prostorija od 10m2 untra nabijena jedna velika iverica i stropić, a sve skupa je bilo za puknit od smija. Bez obzira u koju uru bi dolazija doma sa prakse isprid kuće bi me čekali Čika i Lija da ulete trenirat, a dolazili su još Dani,Irena i drugi.

 

 

Kad si ti počea penjat u Velom Varošu je već bilo poznatih imena ST scene kao što su npr. Norio Jober Radić ili Hrvoje  Sorić Rižoliki.

Ma naravno. Bilo nas je malo i svi smo dolazili na Marjan penjat jer nisi ima di drugdi .Bili smo ka familija.

 

 

 

 

Reci nam jesi uspia kad dobit wild card za doć na trening u Radoša na Sućidru di se u to vrime nalazila jedina daska u gradu sa dva nagiba ali se na trening dolazilo jedino uz pozivnicu?

Ne!

 

A Purkova daska na Trsteniku?

Purkovu dasku se teško zaboravlja, uglavnom hvatišta ručni rad – police. Padalo se na nogu od kreveta.

 

Malo ljudi zna da si donia prva moderna lapis hvatišta u grad za svoju dasku u Varošu koja si kupia u babe u Ospu! Može li par pikanterija o tom važnom događaju?

Bilo je to u dobra stara vrimena. Ni penjačkog dućana, ni opreme, tako da nisi ima birat - bilo je uzmi ili ostavi. Naletili smo na babu u Ospu koja je prodavala hvatišta, ko babe sa pazara i naravno prepoznali smo priliku, kupili smo hvatišta.

 

Kava vrimena su to bila! Legenda si Marulovih Poskoka! Možeš li izdvojit par najdražih smjerova koje si zabušia?

Nemogu, moji smjerovi su ka moja dica i ne bi bilo u redu da se izdvaja jedan od njih.

 

 

Kao član Imbusa provea si veći dio života u našoj dvorani u Odakovoj, a kako stvari stoje penziju ćeš dočekat na Poljudu.  Ispunjava li te to radošću i srećom?

Nadam se da ćemo dovoljno dugo ostat u Poljudu jer mi se više ne seli, a onda ću bit ispunjen.

 

 

Oće li će se na Poljudu nać mista za zavidat legendarnu Gudu?

Apsolutno!

 

 

Reci nam kao vođa radova u novom prostoru (op.a. jedini nosi crveni trliš!) možemo li dobit kratki brifing u kojoj su fazi radovi i kad je planirano otvorenje?

Radovi su u toku, a ko želi vidit u kojoj fazi su radovi neka dođe u trlišu na Poljud.

 

Je li se pojavljiva Tajanstveni Prč do sada na Poljudu?

Još se radi na rasvjeti, nisam ga primjetia.

 

Kad smo već kod Poljuda - misliš li da će splitski bili bit prvaci ove godine i imaš li neki savjet za Igora Tudora?

Teško pitanje ali od kad je Marul na Poljudu i Hajduku bolje ide.

 

Osim što se baviš grožđem i maslinama, od nedavno imaš i par košnica pčela! Ovakvu svestranost rijetko susrećemo!

Oš kupit meda?

 

Pošto kilo i di su trenutno na ispaši?

Za ekipu 60, inače 70 kn/kg,evo ti trenutne kordinate 43°01´40.47 S 16°07´43.21´´!

 

Vratimo se čistoj penjači! Sićaš li se ekspedicije Sedam dana Paklenice od kojih se penjalo samo pola dana i to u Stupu Anića kuka - smjer Domžalski? Možeš li opisati dramu koja je zadesila tebe i dvojac sa Trstenika?

Još mi je vlaga u kostima. 7 dana kiše. Na crnjaka kampiramo, napa nas lik sa sikirom da mu se maknemo sa zemlje, užas, bilo je tu svega. U Rajne smo prali zube i umivali se. A Domžalski ?! Nevezali smo se ja, Čika i Lija i krenemo u smjer, mislim da je Čika vodia prvu dužinu, pa je Lija  treba vodit drugu i tu nastanu problemi (op.a. u biti se radilo o zadnjoj, četvrtoj). Poviše sidrišta je bia još 1 spit i posli njega nigdi  spita. Liji se malo stisklo, pa se zaminia sa Čikom koji se okuša u toj drugoj dužini ali ni njemu nije išlo,a ja ka pametan se nisam ni okuša.Sva srića naletili su Talijani iz susjednog smjera, pa smo skupa apsajlali. (op.a. naknadnom provjerom smo doznali da je Čika ipak izvuka tu zadnju dužinu, a s obzirom da trojac nije ima dovoljno konopa za abseil sa vrha, spojili su konope sa navezom Talijana.)

 

 

Je li istina da ste dotične Talijane koji su vas izvukli pozvali na pomfrit u Rajne?

Naravno nismo ih mogli pozvat nego na pomfrit jer nije bilo para nego za pomfrit i pivu.

 

Početkom milenija si u Paklenici stisa svoj najteži smjer Funky shit – tada (7c+/8a), možeš li opisati sedmodnevni napad na smjer metodom – na sve ili ništa?

Taktiziralo se na način da se ujutro lagano zagriješ na 2-3 lagana smjera i onda direkt u Funky shit 2-3 pokušaja i ako ne uspiješ nastaviš sljedeći dan ispočetka. Meni je upalilo 7 dan penjanja za redom.

 

Funky shit je u to vrime bia prilično ozbiljan smjer za penjače HR scene ali sigurno ti je još više prirasta srcu Marulianus. Može li kratki osvrt?

Oba su mi ludilo smjerovi ali ipak dajem Marulianusu prednost jer je elegantniji, ima lipe pokrete. Mada rađe volim penjat u većem prevjesu.

 

Kakva je priča sa megaklasikom Mare Nostrum / Vjenčani?

Pitaj Šimu, ja sam samo letia.

 

Šta se dogodilo, srca ti ?!

Šime je stisa svoju livu podlakticu tako da je produžia moj let više od običajenog ,a za ne falit Dani i Lacan su gledali kako letin ali od grmlja nisu vidili jesam li završia na podu. Uglavnom sve je dobro prošlo.

 

 

Ima li šanse da počastiš ST scenu usponom u Fusiji, a ujedno i pretekneš Lacana koji je nakon x padova sa vrha odlučio otići sa Šantinih stina? Nije mi napeta, nisam ljubitelj ploče.

 

Ma to se zove karakter. Vječno pitanje – tko je bolji ti ili Lacan?

Ja uvijek. Napokon neko lako pitanje.

 

Vaših ŽBL okršaja se još živo sjećamo iako je ŽBL lagano paa u zaborav – misliš li da će legendarna liga ponovo oživit? Oće sigurno, skupit će se ekipa kad otvorimo penjački centar Marulianus .

 

Presta se održavat i Pozdrav trenju, što bi poručia  Kaštelanskoj školi dinamike na čelu sa Marinom Banovićem Banom?

A šteta je šta se penjački događaji ala Pozdrav trenju ili Jokin memorijal pretvore u ispijačine. Pozdrav Kaštelanima!

 

 

 

Ima li još projekata o kojima sanjaš i planiraš li opet uć u staru formu. Nisi bia loš na Posljednjoj večeri u Odakovoj?

U meni leži taj duh i energija koji oće više brže jače tako da bi  uvik volia uć u ludilo formu i popet nešto dobro ali slobodno vrime mi je najveći neprijatelj.

 

Kakav si sa ozljedama, možemo li dobit uvid u tvoj bolesnički karton?

Ma za ovoliku masu stvarno nisam ima nekih ozljeda, malo laktovi prošle godine i di koji prst zaboli.

 

Dobar si s obzirom da si jedna si od najvećih Marulovih masa uz Šimu, Pilju i Čikaga. Kakav je osjećaj bit jednostavno golem i penjat? Osjećaj je ko da si falia sport s kojim se baviš!

 

 

 

Buahahaha! Moramo ode dodat da ti je žena Dijana poznata slastičarka! Kako održati vitku liniju u domu di se vječno peču torte i kolači?

Samo ću ti rec da se nama po kući ne briše prašina nego cuka!

 

 

Preludo!

Ne udaram baš po kolačima pazim na liniju ha ha!

 

Ovo ti baš i ne virujemo! U zadnje vrime te sve češće viđamo na bicikli i poznato je da si veliki FAN Bijelih Bizona – jel to radi vitke linije ili?

Ajmo Bijeli ale! Pozdrav Bizonima ma gdje bili. Bicikla rekreacija i zajebancija.

 

Asu naše klasik pitanje na kraju svakog Božićnog interviewa - Krasi li dom obitelji Zlodre umjetan ili prirodan bor i ako je prirodan sa koje lokacije?

Prirodna nordijska jela sa lokacije BAUHAUS.

 

 

Legendo uvik si ima stila!Koga bi volia ćitat u Božićnom sljedeće godine?

Mislim da je Šime idealan kandidat za sljedeću godinu.

 

 

Odlično! Asu hvala na razgovoru i vidimo se na Poljudu!

Vidimo se!

 

 

 

 

 

 

 

>>> Foto priča Marulovog težaka:

90-te	2002.	...	...	Greda
ITA	...	Pazin	...	01.05.2005.
...	Vjenčani	2010.	Na Velikoj stini	Sa Danijem
Tortuga	...	Peace	Jednostavno golem	Uzor mladima
...	...	To je to!	Obitelj Zlodre